Kad Perotići podvuku crtu

Zahvaljujući matičnim knjigama moguće je rekonstruirati život pojedinih obitelji kroz značajne događaje koji su se u njih upisivali. Tako je to i u slučaju obitelji Perotić čiji je najstariji član u Pulu stigao iz Vodica početkom 17. stoljeća za jednoga od pokušaja naseljavanja grada koji na drugi način ne bi mogao opstati zbog visoke smrtnosti.


Andrija Perotić, sin Andrije, se rodio 1639., a umro 1709. godine što znači da je živio sedamdeset godina i za to vrijeme, u četiri braka, imao je trinaestero djece čiji životni vijek navodim uz ime:

Perina 0, Damiana 0, Damiana Elena 0, Demetria Damiana 0, Blaž 1, Jakov 2, Josip 6, Helena ?, Nikola ?, Jekomina ?, Fior 63 , Andrija 32, Miho Augustin 43.

Dakle, od trinaestero djece (pre)živjela su tek trojica sinova. Troje djece za koje ne postoje podaci je vjerojatno također umrlo u sasvim ranoj dobi, jer ni za jedno od njih kasnije nema traga ni u jednoj od matičnih knjiga.


Fior, prvi preživjeli Andrijin sin, imao je četrnaestero djece, ali s jednom ženom (!), Marijom Brandicci, koja je poživjela čak 75 godina. Imali su sljedeće potomke:Mihovil 0, Marko A. 1, Dominika A. 1, Dominika 1, Dominika A. 1, Josip 3, nepoznato ime 3, Antonija ?, Marija ?, Andrija ?, Katarina ?, Paskva ?, Liberal 16, Marija A. 26. Od svo četrnaestero djece jedina je potomke mogla imati Marija A., što znači da Fior vjerojatno nije imao muške nasljednike.


Miho Augustin, drugi preživjeli Andrijin sin, iz jedinog je braka imao desetero djece, a to su: Nikola 0, Andrija Antun 4, Giacoma 1, Šimun Antun 3, Marija Antonija ?, Giacomo ?, Perina ?, Andrija 15, Fior Teodoro 49Teodor 67. Od desetero djece oca su naslijedili Fior Teodoro i Teodor.

Andrija, treći preživjeli Andrijin sin živio je 32 godine, po svoj prilici nije imao potomaka niti se ženio.


Od tridesetsedmero djece rođene u razdoblju od 1677. do 1730. godine, zrelu je dob dočekalo pet muških i jedan ženski potomak, Marija A. koja je umrla s 26 godina. Obitelj Perotić se u pulskim matičnim knjigama spominje sve do 1810. i spada među one koje su najcjelovitije dokumentirane. U razdoblju nakon 1730. u toj se obitelji smanjuje broj rođene djece, ali ne i smrtnost koja je, osobito kod ženske djece, visoko zastupljena.

Julius Gari Melchers, Majka i dijete, 1906.

Izvori:
Život i smrt u Puli, Slaven Bertoša, Matica hrvatska, Pazin, 2002.; artic.edu

Naslovna fotografija: Morgan Weistling, Kissing the Face of God, 2001.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s